U sistemu javnih nabavki Crne Gore godišnje se obrću stotine miliona eura javnog novca.
Taj novac, u teoriji, treba da završi kod najkvalitetnijih i najpovoljnijih ponuđača.
U praksi, veliki dio tog novca završava kod unaprijed odabranih subjekata.
Ne slučajno.
Ne greškom.
Već planski.
Namještanje tendera u Crnoj Gori odavno nije izuzetak.
To je razrađen mehanizam u kojem formalna zakonitost često služi kao paravan za suštinsku manipulaciju.
Kako se tender namješta – anatomija jedne zloupotrebe
Namješten tender rijetko izgleda sumnjivo na prvi pogled.
Dokumentacija je „uredna“.
Rokovi su „ispoštovani“.
Komisije su „imenovane“.
Sve izgleda formalno zakonito.
Ali iza te fasade krije se unaprijed pripremljen scenario.
1. Specifikacija pisana za tačno jednu firmu
Najčešći i najefikasniji metod.
Tehnički uslovi se formulišu tako da:
- odgovaraju jednom konkretnom proizvodu
- odgovaraju jednom dobavljaču
- eliminišu sve realne konkurente
- formalno djeluju neutralno
- Specifikacija ne opisuje potrebu naručioca.
- u ovim slučajevima opisuje proizvod pobjednika.
U tom trenutku, postupak je već završen – samo formalno još traje.
2. „Zaboravljeno“ pravilo: ili ekvivalent
Izostanak formulacije „ili ekvivalent“ ne može biti propust.
To je svjesna odluka.
Time se konkurencija svodi na nulu, a tržište pretvara u privatni aranžman između naručioca i izabranog ponuđača.
3. Rokovi koji favorizuju insajdere
Česta praksa:
- kratki rokovi za pripremu ponude
- nerealni rokovi za izvršenje
- rokovi koji ignorišu tržišne uslove
Firma koja ima internu informaciju – spremna je.
Ostali nijesu ni imali šansu.
4. Sertifikati kao alat za eliminaciju
Traže se sertifikati koji:
- nijesu neophodni
- nijesu proporcionalni predmetu
- nijesu standard u praksi
Njihova svrha nije kvalitet.
Njihova svrha je eliminacija konkurencije.
5. Reference koje postoje samo kod „pravog“ ponuđača
Uslovi za iskustvo se formulišu tako da odgovaraju tačno jednom prethodnom ugovoru.
- Jednom izvođaču.
- Jednom projektu.
- Jednoj firmi.
Slučajnost? Nikada.
6. Selektivna primjena pravila
Najopasniji oblik institucionalne korupcije.
Jednima se:
- dopušta dopuna
- prašta greška
- „pomaže“ komisija
Drugima se:
- traži savršenstvo
- eliminiše zbog zareza
- odbacuje bez suštine
To nije procedura, niti ima dodirnih tačaka sa procedurama.
To je sistem.
7. Rani signali da je tender kompromitovan
Iskusni ponuđači prepoznaju problem prije predaje ponude.
Najčešći signali:
- nejasni odgovori na pitanja
- izbjegavanje pojašnjenja
- česte izmjene dokumentacije
- kontradiktorni uslovi
- formalistička odbijanja
Kada se više ovih elemenata pojavi zajedno – tender je gotovo sigurno kompromitovan.
8. Šta učiniti kada postoji osnovana sumnja
Najveća greška ponuđača je ćutanje.
Sistem opstaje samo dok mu se ne suprotstavi.
- Dokumentuj sve
Sačuvaj svaki odgovor, izmjenu i zapisnik, (svaki zarez i tačku).
- Traži pojašnjenje
Isključivo pisanim putem.
- Podnesi žalbu
Precizno, argumentovano, na vrijeme.
- Pokreni monitoring
Ministarstvu finansija.
- Aktiviraj institucije
Agencija, revizija, tužilaštvo.
- Uključi javnost
Transparentnost je najsnažnije oružje.
9. Zašto većina ponuđača odustaje
Razlozi su gotovo uvijek isti:
- strah od posljedica
- nepovjerenje u sistem
- zamor od borbe
- osjećaj nemoći
Ali svaki put kada neko odustane – sistem zloupotreba jača.
10. Zakonska prava koja se sistematski zanemaruju
Zakon garantuje:
- jednak tretman
- transparentnost
- obrazloženje
- pravnu zaštitu
- sudsku kontrolu
Kršenje ovih prava nije tehnička greška.
To je zloupotreba.
11. Šira slika: zašto namješteni tenderi uništavaju državu
Posljedice nijesu apstraktne:
- skuplji projekti
- lošiji kvalitet
- propadanje firmi
- gubitak povjerenja
- rast sive zone
Svaki neosporeni tender proizvodi novi.
12. Zaključak
Namještanje tendera nije incident.
To je jedan “jak” sistem.
Ali nijedan sistem ne opstaje bez pasivnosti.
REGULA će nastaviti da profesionalno, dokumentovano i bez kompromisa razotkriva zloupotrebe u javnim nabavkama, u interesu zakonitosti, tržišta i građana.

