Od 1. januara 2026. godine u Crnoj Gori postoji ozbiljan problem u sistemu registracije privrednih subjekata. To nije tehnički zastoj. To nije spor server. To je mnogi tvrde pitanje zakonitosti postupaka.
Redakcija REGULE zatražila je zvanične odgovore od Notarske komore Crne Gore i Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS). Notarska komora je odgovorila. CRPS – nije.
Nije moguće zakonito vršiti elektronske ovjere
U svom zvaničnom odgovoru, Notarska komora navodi da su notari tehnički i kadrovski osposobljeni, da posjeduju kvalifikovane elektronske potpise i pečate i da su integrisani u sistem. Notarska komora tvrdi – problem nije u notarskoj struci, međutim, Komora upozorava na normativnu neusaglašenost između Zakona o privrednim društvima i Zakona o registraciji privrednih i drugih subjekata i iznosi ključnu tvrdnju: Od 1. januara 2026. godine nije moguće na zakonit način vršiti elektronske odnosno digitalne ovjere dokumenata potrebnih za osnivanje privrednih društava. Pitanje zakonitosti CRPS elektronske ovjere postaje centralna tema pravne sigurnosti privrede.
Ako je sistem pokrenut bez potpuno usklađenog pravnog okvira, onda je riječ o ozbiljnom sistemskom propustu. Ovo pogađa i nove i postojeće firme.
CRPS nije samo mjesto gdje se osniva firma. CRPS je temelj za: promjenu direktora ili zastupnika, izmjenu podataka, pribavljanje izvoda i potvrda, dokumentaciju za banke, učešće na tenderima, ažuriranje podataka koji se koriste u drugim institucijama. Ako je postupak pravno upitan ili operativno usporen, posljedice se šire. Firma koja ne može da registruje promjenu direktora ne može da potpisuje ugovore. Firma bez ažuriranog izvoda ne može da konkuriše na tender. Firma bez urednih podataka ne može da kompletira dokumentaciju kod banke.
Lančana reakcija: Poreska uprava i drugi sistemi, ovdje problem ne staje na registru. CRPS je čvor iz kojeg se podaci prelivaju u druge sisteme, uključujući i Poresku upravu. Ako registracioni podaci nijesu ažurirani ili ako postoji pravna neizvjesnost u vezi sa postupkom, to direktno utiče na: evidentiranje promjena u poreskim evidencijama, ažuriranje ovlašćenih lica u poreskim sistemima, pribavljanje poreskih potvrda potrebnih za tendere i ugovore, redovno poslovanje firmi koje zavise od usklađenih podataka. Ako CRPS zapne – zapinje i lanac koji od njega zavisi. Privreda tada ne trpi samo administrativnu neprijatnost. Trpi operativni zastoj, a prelaznog rješenja nema do daljnjeg. Do kad?
Notarska komora navodi da ne postoji propisan prelazni režim niti alternativna procedura dok se situacija ne razriješi. To znači da je novi model uveden bez jasnog tranzicionog mehanizma. U ozbiljnim sistemima, ovakve promjene se uvode uz testne faze, prelazne rokove i jasno definisane procedure. Ovdje, prema navodima Komore, toga nema.
Ministarstva bez notara, sistem bez odgovora. Komora navodi i da su nadležna ministarstva predložila izmjene zakona bez učešća predstavnika notarske struke u njihovom koncipiranju. Ako je to tačno, onda je sistem koji se oslanja na notarsku praksu oblikovan bez onih koji ga sprovode. To otvara suštinsko pitanje odgovornosti. Ko je procijenio da je pravni okvir usklađen? Ko je potvrdio da je sistem spreman za punu primjenu? Ko snosi odgovornost ako nije?
CRPS ćuti. CRPS-u su postavljena jasna pitanja: da li je IRMS u potpunosti funkcionalan, da li su evidentirani zastoji, koliki su rokovi obrade, koliko je firmi registrovano u odnosu na isti period prošle godine. Odgovor nije dostavljen.
U situaciji kada se dovodi u pitanje zakonitost i stabilnost osnovnog registra privrede, ćutanje ne doprinosi povjerenju. Ako je registar nestabilan – nestabilan je i sistem. Registar privrednih subjekata nije tehnički projekat. CRPS je temelj pravne sigurnosti tržišta. Ako postoji normativna rupa u tom sistemu, onda posljedice ne snose samo oni koji žele da osnuju firmu. Posljedice snose postojeće kompanije, investitori, javne nabavke, banke i svi koji zavise od urednih i zakonito vođenih podataka.
REGULA će u narednom nastavku zatražiti odgovore nadležnih ministarstava kao predlagača zakona i objaviti sve relevantne podatke. Jer ako postoji sistemski propust u registru, javnost ima pravo i da zna i mora da zna.
